Alkoholna pića sveprisutna su i među sportašima, radilo se o amaterskom sportašu ili profesionalcu. To više i nije tabu tema jer su bilo kakva alkoholna pića povod druženju nakon treninga ili utrke, ali i šlag na tortu nekog osvojenog prvenstva ili pobjede na utakmici. Radi se i o socijalnoj činjenici koja itekako zbližava kolege sportaše u većini slučajeva te samim time probija nekakav led koji možda postoji u interakciji na treningu.
Cilj ovog teksta je bilo kakvom sportašu ili roditelju sportaša približiti činjenično stanje, a na temelju kojeg se vrlo razumno zaključuje pozitivni ili negativni učinak konzumiranja bilo kakvog alkoholnog pića u kombinaciji sa aktivnim trenažnim procesom.
Istraživanja o učestalosti konzumiranja
Stvarna učestalost konzumiranja definitivno ne može biti proporcionalna istraživanjima. Najčešće ako netko redovito konzumira alkoholna pića, eventualno bi kod anonimnih upitnika upisivao prave količine. Osobito kod sportaša većinom se prijavljuju mnogo manje količine te ih samim time ne možemo uzimati kao relevantne. Procijenite sami….profesionalni ste sportaš ili možda jedan od ponajboljih amaterskih; nećete se hvaliti ako redovito konzumirate alkohol. Osobno smatram da se toga ne treba sramiti, ali ovo je izgleda jedna od onih stvari koje se tako lako ne otkrivaju – u potpunosti.
Stoga se ne možemo uloviti za neke konkretne brojke, ali osvrnimo se oko sebe i doći ćemo barem ugrubo do zaključka.
Neke nutritivne karakteristike i metaboličke reakcije
Mnogi će znati da 1 (jedan) gram alkohola nosi 7 (sedam) kalorija. To je bitno za naglasiti jer nutritivno gledajući, osim kalorija ne dobivamo praktički ništa. Alkoholna pića najčešće su čak i kontraproduktivna za apsorpciju vitamina i minerala, a što ispada problem ako je oporavak sportaša u prvom planu. Definitivno ima diuretska svojstva, a mnogi faktori utječu na to kakav efekt ima na neku osobu.
Kada konzumiramo alkoholno piće, jetra se prebacuje na detoksikaciju alkohola, a to u prijevodu znači da nije više usredotočena na prethodne funkcije. Dakle, ostalo ju ne zanima previše dok taj dio ne riješi. Za osobu koja ima npr. dijabetes i već je u hipoglikemiji ovo može biti (u najmanju ruku rečeno) veoma ozbiljan problem koji nastupa vrlo brzo.
Kada uđe u krvotok, alkohol brzo dolazi do svih organa pa tako i do mozga. Ovisno o koncentraciji pića, alkohol djeluje već i 15-tak minuta nakon konzumacije. Radi se o toksinu koji se eliminira i kroz izdah usne šupljine, znoj i/ili pak urin. Detoksikacija alkohola proces je koji nastupa postepeno, a još uvijek je nejasno da li ga fizička aktivnost eventualno može ubrzati. Kada ispitivanja rezultiraju kontradiktornim ishodima, često je rezultat marginalan za pojedinca pa je tako i u ovom slučaju pokušaj ubrzane detoksikacije kroz sport diskutabilan. Ipak, ono što se može napraviti jeste da se ublaži mentalni osjećaj stanja kroz kofein, hladan tuš, hladan vjetar ili pak slične kombinacije. Ove metode povećati će našu pozornost na neko vrijeme, ali neće pomoći u brzini detoksikacije organizma.
Tablica br. 1: Okvirni kalorijski prikaz nekih alkoholnih pića

Obzirom na kalorijsku vrijednost, logična je pretpostavka da bi ove kalorije mogli iskoristiti za osiguravanje energije tijekom aktivnosti. Ipak, rezultati ne pokazuju konkretan utjecaj u tom smislu pa je ovaj razlog konzumiranja upitan. Ono što se definitivno dešava, kao i kod gore spomenutog stanja dijabetesa, jeste da može rezultirati hipoglikemijom (niska razina glukoze u krvi). Iako ne postoji ogromna opasnost kao kod dijabetesa, iskusiti nešto poput hipoglikemije – u onom trenutku kada je to zadnje što ti treba u životu – nije za pamćenje.
Konzumacija alkohola utječe na sposobnost uočavanja te brzinu i točnost reakcije što kod bilo kakvog fizičkog napora rezultira slabijom efikasnošću. Sportaš je u svakom slučaju manje učinkovit, manje koordiniran i manje sposoban za maksimalno obavljanje svojih sportskih aktivnosti.
Prošlost i sadašnjost
U prošlosti poticalo se konzumiranje alkohola tijekom iscrpljujućih natjecanja jer se (logično) smatralo da će njegovom konzumacijom osjećaj boli biti mnogo manji. Tako su npr. na TDF (Tour de France) biciklisti tijekom etapa imali i nekoliko promila alkohola u krvi. Gledajući bilo kakvu biciklističku etapu i biciklizam općenito, razumljivo je bilo probati.

Alkohol realno nije na listi nedozvoljenih sredstava, ali je itekako zabranjen na konkretan način u nekim sportovima poput npr. streljaštva ili mačevanja. Početak 2021. godine značio je i zabranu konzumiranja piva i varijacija piva prije doping testova pod palicom WADA (World Anti Doping Agency). Svaka anti-doping agencija ima svoja načela tj. pravila, ali činjenica je da prisustvo alkohola može ometati detekciju nekih nedozvoljenih sredstava. Oni koji ne znaju situaciju oko ruskih olimpijaca i kompletnog doping skandala otkrivenog u prethodnom desetljeću, ako ih zanima, tekstova na internetu imaju ko’ u priči’…
Scenariji kod konzumiranja (sa naglaskom na pivo)
Alkoholna pića medu sportašima najčešće se konzumiraju nakon treninga ili utakmice/natjecanja.
Ukoliko gledamo konkretno natjecanja, u takvim okolnostima sportaš je poprilično dehidriran te je tijekom tog dana konzumirao manje količine hrane nego inače. To znači i da je utjecaj alkohola na prazan ili prazniji želudac i nešto konkretniji zbog brže apsorpcije. Nakon natjecanja dehidrirano stanje se najbolje nadoknađuje tekućinom s elektrolitima tj. primarno Natrijem, jer će takav napitak zadržavati prolaznu tekućinu i tražiti daljnje konzumiranje.
Zbog malene količine alkohola i velikog osvježavajućeg okusa pivo je općeprihvaćeno u ovom kontekstu. Ipak, nažalost, pivo kao napitak nema dovoljno velike količine Natrija da pospješi zadržavanje tekućine, a kamoli zadržavanje adekvatne količine – tekućine. Ukoliko je ono vaše omiljeno piće, a pod pretpostavkom da nemate unaprijed pripremljeni elektrolitski napitak i/ili hranu, kao kompromis pokušajte imati neke slane grickalice spremne (čisto simbolične količine) nakon natjecanja. Na ovaj način ćete definitivno ublažiti dehidraciju. Pivo samo po sebi (opet – nažalost) ovisno o razini alkohola obrnuto proporcionalno utječe na nadoknadu izgubljene tekućine. Dakle, pivo sa 5 % alkohola u pravilu će mnogo manje ublažiti dehidraciju nego pivo sa 3 % ili pak ‘pivo’ sa 0 % koje je bezalkoholni napitak. Piva u RH su u načelu negdje iznad 4,5 % što (po treći put – nažalost) u konačnici utječe skroz negativno na dehidrirano stanje sportaša.
Nadalje, nakon natjecanja ne ostajemo na jednom pivu već nastavljamo sa barem drugim, što direktno utječe na sve već spomenuto – nadoknadu tekućine, vrijeme detoksikacije, kognitivne sposobnosti. Međutim, jako bitno je napomenuti i da izravno utječe na kvalitetu sna te sveukupni oporavak od izazovnog natjecanja. Ukoliko nam je idući dan ili već to isto popodne nakon nekog natjecanja veoma bitno, imajmo na umu da alkoholna pića općenito negativno utječu na kompletni proces oporavka.
Ponašanje izvan sezona natjecanja
Profesionalni ili amaterski sportaš najčešće dijeli svoj nivo aktivnosti na razdoblje van sezone i razdoblje tijekom sezone natjecanja. Tako će tijekom sezone maksimalno biti discipliniran i sa nutritivne strane pokušati efektivno pospješiti svoju razinu utreniranosti. Kada je sezona natjecanja ili prvenstvo okončano, tada završava naporni trenažni proces, ali i mentalni pritisak općenito. Sukladno tome, nije čudno da se sportaš opusti u ovom drugom razdoblju, neovisno o tome koliko dugo ono trajalo.
Upravo u tom razdoblju, kada ne postoji neki konkretan cilj i aktivan trenažni proces, pojedinci kompenziraju prethodna odricanja i suzdržavanja od svakojakih stvari na potpuno suprotan način. U ovoj priči veliku ulogu igra i konzumiranje alkohola jer, realno, sada je razdoblje kada možemo nadoknaditi možda one stvari koje smo propustili. Međutim, posljedice ovakvog ponašanja najčešće rezultiraju povećanjem udjela masnoća u tijelu, kako zbog nedostatka fizičke aktivnosti, tako i zbog nezdravog nutritivnog pristupa. Kako bi se opet vratio u normalu, sportaš je prisiljen biti iznimno uporan i fokusiran kako bi se (po mogućnosti) najprije vratio u prethodno stanje, a potom počeo brusiti formu za nadolazeću sezonu.
S druge pak strane, postoje i sportaši koji ne doživljavaju odricanja tijekom sezone na ovaj način, ali svejedno ne uspijevaju odolijevati neadekvatnom nutritivnom pristupu, no to je neka druga tema.
In Conclusion:
• Sa nutritivne strane, alkoholno piće bogato je kalorijama, ali je siromašno mineralima i vitaminima
• Alkohol je u nekim sportovima strogo zabranjen
• Detoksikacija organizma kroz sport je diskutabilna; ukoliko si želimo pomoći, kombinacija hladnog tuša i kofeina ili pak sličnih metoda može nam povećati razinu pozornosti tijekom mamurluka
• Alkoholna pića višestruko negativno utječu na oporavak od treninga / natjecanja, osobito ukoliko ne konzumiramo dovoljno nutrijenata; idealno bi bilo najprije pospješiti oporavak kroz adekvatnu nutritivnu strategiju, a potom (eventualno) alkohol konzumirati u umjerenim količinama
• Razdoblje izvan aktivne sezone natjecanja kod nekih sportaša uzrokuje učestalu i povećanu konzumaciju alkohola, a što može rezultirati prevelikim udjelom masnoća u tijelu
References used:
El-Sayed MS, Ali N, El-Sayed Ali Z. Interaction between alcohol and exercise: physiological and haematological implications. Sports Med. 2005;35(3):257-69.
Shirreffs SM, Maughan RJ. Restoration of fluid balance after exercise-induced dehydration: effects of alcohol consumption. J Appl Physiol (1985). 1997 Oct;83(4):1152-8.
