Kada se \u017eenske osobe po\u010dnu penjati na najvi\u0161a postolja ispred mu\u0161karaca, naj\u010de\u0161\u0107e je to ogromno iznena\u0111enje. Me\u0111utim, tako i ne mora biti, a pogotovo kada (ta \u017eenska) osoba dobro zna \u0161to radi, kada poznaje vlastito tijelo i mogu\u0107nosti, ali i kada tijekom natjecanja donosi prave odluke. Iako je ve\u0107ina biolo\u0161kih faktora u ovom odnosu usmjerena na prednosti mu\u0161karaca, \u0161to je natjecanje dulje, to se \u017eena sve vi\u0161e izjedna\u010dava sa mu\u0161karcem u borbi za najvi\u0161e postolje<\/strong>. Neke metaboli\u010dke \u010dinjenice i ve\u0107 postignuti rezultati govore ovome u korist.<\/p> <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Osnovne fiziolo\u0161ke razlike<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Razlike u konstituciji \u017eena u odnosu na mu\u0161karce su vrlo dobro poznate. Naime, \u017eene op\u0107enito imaju ve\u0107i postotak masno\u0107a u tijelu i manju ko\u0161tanu masu. Ako ugledate mu\u0161karca i \u017eenu vizualno jednake gra\u0111e, kod \u017eena \u0107e sveukupni udio masno\u0107a biti ne\u0161to ve\u0107i te \u0107e vas oko zavarati ako nemate iskustva u procjeni.<\/p>\n\n\n\n Kod bilo kakve populacije jasno je da su mu\u0161karci prosje\u010dno vi\u0161i od \u017eena. Me\u0111utim, mu\u0161karci imaju i ve\u0107u glavu, dulje ruke te dulje noge. To vu\u010de i potrebu za sveukupno ve\u0107om ko\u0161tanom masom<\/strong>, a neovisno o tome \u0161to je kod \u017eena zdjeli\u010dna kost ja\u010da. Zdjelica kod \u017eena je logi\u010dna potreba dakako zbog no\u0161enja djeteta tijekom trudno\u0107e i samog poro\u0111aja. Bitno je za naglasiti da je razlika u ko\u0161tanoj strukturi evidentna od najranijih dana, a konkretnije razlike po\u010dinju se uo\u010davati u doba puberteta i razvoja konkretne tjelesne konstitucije op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, razlikujemo se i u mi\u0161i\u0107noj strukturi<\/strong>, a \u017eenski mi\u0161i\u0107 imati \u0107e ne\u0161to ve\u0107i postotak masno\u0107a u odnosu na mu\u0161ki op\u0107enito. Mi\u0161i\u0107i imaju masno\u0107e? Pa naravno\u2026to se zove intramuskularni triglicerid (intra-unutar; muskularni \u2013 mi\u0161i\u0107ni; trigliceridi \u2013 spojevi triju masnih kiselina tj. nekakva masno\u0107a). Ovo je veoma bitno <\/strong>jer tijekom aktivnosti tro\u0161imo nekoliko energetskih izvora. Obzirom da sa mi\u0161i\u0107ima vje\u017ebamo, oni se izravno tro\u0161e te se njihovi kapaciteti isto tako i umanjuju. Dakle, mu\u0161karac ima ve\u0107i kapacitet \u010diste mi\u0161i\u0107ne mase ali i ve\u0107u sposobnost tijela da opskrbljuje takve mi\u0161i\u0107e kisikom.<\/p>\n\n\n\n \u017dene vs Mu\u0161karci kod izvora energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako je vrlo dobro poznato da \u017eenski sporta\u0161 u na\u010delu tro\u0161i ve\u0107u koli\u010dinu masno\u0107a tijekom vje\u017ebanja od mu\u0161karca sporta\u0161a, jo\u0161 uvijek nisu utvr\u0111eni razlozi, pa tako niti konkretni biokemijski mehanizmi koji bi ovo zaokru\u017eili. To u prijevodu zna\u010di da se samo hipotetski mo\u017ee govoriti o metaboli\u010dkim procesima, ali rezultat je zaista vrlo jasan => dakle, \u017eena sporta\u0161 \u0107e za isti submaksimalni napor potro\u0161iti vi\u0161e masno\u0107a kao izvor energije nego mu\u0161karac sporta\u0161.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Klju\u010d u ovoj pri\u010di mogao bi biti hormon po imenu 17\u03b2 estradiol tj. estradiol. <\/strong>Ovaj hormon ponajprije proizvode jajnici \u017eene tijekom njenog plodnog razdoblja \u017eivota. Obzirom na njegove karakteristike, zasigurno bi mogao doprinijeti formiranju \u017eenskog mi\u0161i\u0107a u takvom obliku, a \u0161to posljedi\u010dno kreira scenarije malo druk\u010dijeg stvaranja \/ tro\u0161enja energije tijekom fizi\u010dkih aktivnosti. Osim njega, postoje i drugi potencijalni razlozi poput distribucije masno\u0107a u tijelu \u017eene op\u0107enito i \/ ili pak hormonalne reakcije \u017eena kod treninga. Kao eventualni zaklju\u010dak logi\u010dno bi bilo pretpostaviti da sve ove komponente djelomi\u010dno nose svoj udio u tako kompleksnoj jednad\u017ebi. Nadam se da ne\u0107emo jo\u0161 dugo \u010dekati na odgovore. <\/p>\n\n\n\n Treba napomenuti i da \u0107e mu\u0161karac<\/strong> potro\u0161iti ve\u0107e<\/strong> razine glikogena od \u017eena, a \u0161to izuzetno komplicira njegovu konkurentnost kod iznimno dugih sportskih natjecanja. Ovdje je evidentno da mu\u0161karci nekako gube primat u cijeloj pri\u010di\u2026. zanimljivo zar ne?<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Iskoristivost eksternih koli\u010dina ugljikohidrata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tijekom dugopruga\u0161kih aktivnosti unos ugljikohidrata zna\u010dajno dobiva na vrijednosti jer se takvim potezom \u0161tede ograni\u010dene koli\u010dine glikogena u na\u0161em tijelu. Odli\u010dna vijest za apsolutno sve sporta\u0161e je da koli\u010dinu unosa ugljikohidrata mo\u017eemo istrenirati neovisno o na\u0161oj dosada\u0161njoj praksi. Dakle, ovo nije uvjetovano ni spolom osobe niti njenim fizi\u010dkim karakteristikama, pa \u010dak niti tjelesnom konstitucijom. Glede mogu\u0107nosti konzumiranja ugljikohidrata na\u0161e su opcije veoma \u0161iroke, a klju\u010d uspjeha le\u017ei u praksi.<\/p>\n\n\n\n Ukoliko \u0107emo promatrati sposobnost ili prednost jednog spola u odnosu na drugi, ovdje je stvar identi\u010dna. Me\u0111utim, u praksi se ipak vi\u0111a manji trend gastrointestinalnih problema i ne\u0161to ve\u0107a vje\u0161tina konzumiranja kod mu\u0161karaca. Premda opet treba naglasiti \u2013 ovaj dio se itekako mo\u017ee istrenirati<\/strong>. Me\u0111utim, ovo ne umanjuje gore spomenutu \u010dinjenicu da mu\u0161karci br\u017ee tro\u0161e razine glikogena od \u017eena. Glikogen je ograni\u010den i mu\u0161karcu bi pogotovo trebalo biti u interesu da ima kvalitetnu i vrlo dobro isprobanu nutritivnu strategiju za ultra duga natjecanja.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Da li ovo zna\u010di i druk\u010dije nutritivne preporuke za \u017eenu u odnosu na mu\u0161karca tijekom natjecanja?<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne\u2026ovdje stvar ne mo\u017ee biti razli\u010dita, a kamoli dijametralno suprotna.<\/p>\n\n\n\n Kod dugopruga\u0161kih disciplina intenzitet je nizak tijekom natjecanja pa se sudionici vode ‘logikom’ i da je nizak unos nutrijenata dovoljan. Bilo bi dobro potruditi se da unos bude optimalan; u suprotnom rezultat je naj\u010de\u0161\u0107e ne\u0161to slabiji.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Da li ovo sve zna\u010di prednost u nekim ultra dugim disciplinama za \u017eene?<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Metaboli\u010dki gledano, apsolutno i bez ikakve dileme<\/strong>. Onaj drugi par rukava, zbog kojeg je ovo podru\u010dje jo\u0161 uvijek neistra\u017eeno, je \u010dinjenica da se ne mo\u017ee predvidjeti u kojem vremenskom razdoblju se ovo de\u0161ava. Hipotetski gledano, ako bi npr. do\u0161li do zaklju\u010dka da \u017eene mogu imati jednake ili bolje \u0161anse tek nakon 50 sati aktivnosti to bi bilo super. Uvjeren sam da bi mnoge osobe \u017eenskog spola takvim dugopruga\u0161kim natjecanjima pristupale mnogo odva\u017enije tj. mnogo \u010de\u0161\u0107e, mnogo odlu\u010dnije i mnogo spremnije nego za neke ‘kra\u0107e’ evente.<\/p>\n\n\n\n Biti \u0107u odva\u017ean i kao primjer dati svoje vi\u0111enje nedavno zavr\u0161ene 2021 UTMB utrke… Neovisno o sjajnom rezultatu mu\u0161kog pobjednika (Francois D’Haene), smatram da bi nakon jo\u0161 dva kruga oko Mont Blanca \u017eenski pobjednik (Courtney Dauwalter) bio daleko ispred svih mu\u0161kih konkurenata. Za one koji se ne bave aktivno dugopruga\u0161kim disciplinama neke se udaljenosti \u010dine abnormalne i nerealne. Me\u0111utim, kada su ove discipline u pitanju, dugopruga\u0161kim sporta\u0161ima je ve\u0107ina stvari koja je njihovoj okolini ‘nerealna’ i ‘ekstremna’ zapravo kompletno suprotna tj. normalna i svakodnevna. Ako niste dugopruga\u0161, razmislite jo\u0161 jednom prije nekih izjava koje vas mogu svrstati u kategoriju nerazumijevanja utreniranosti sporta\u0161a op\u0107enito. Do tada, za ljep\u0161i spol => samo hrabro<\/strong>, vjerojatno ste bolje u nekim sportskim izazovima koji tek slijede. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Kratki zaklju\u010dci<\/em><\/strong>:<\/em><\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Neki od Izvora:<\/strong> Kada se \u017eenske osobe po\u010dnu penjati na najvi\u0161a postolja ispred mu\u0161karaca, naj\u010de\u0161\u0107e je to ogromno iznena\u0111enje. Me\u0111utim, tako i ne mora biti, a pogotovo kada (ta \u017eenska) osoba dobro zna \u0161to radi, kada poznaje vlastito […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1225,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":"","footnotes":""},"categories":[53,54,55],"tags":[],"class_list":["post-1221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nutricionizam","category-sport","category-dijabetes"],"yoast_head":"\n![\"\"](\"http:\/\/per4mans.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Skeleton-muski-i-zenski-googlesearch-jpg.jpg\")
Coast JR et al. Do gender differences in running performance disappear with distance? Can J Appl Physiol. 2004 Apr;29(2):139-45.<\/em>
Pincivero D.M. et al. Gender Differences in the Relationship Between Quadriceps Work and Fatigue During High-Intensity Exercise, Journal of Strength and Conditioning Research: May 2000 – Volume 14 – Issue 2 – p 202-206<\/em>
Roby K.F. 17 Beta Estradiol, Reference Module in Biomedical Sciences, Elsevier, 2019.<\/em>
Steffensen CH et al. Myocellular triacylglycerol breakdown in females but not in males during exercise. Am J Physiol Endocrinol Metab. 2002 Mar;282(3):E634-42.<\/em>
Tarnopolsky MA. Gender differences in substrate metabolism during endurance exercise. Can J Appl Physiol. 2000 Aug;25(4):312-27.<\/em>
Wismann J et al. Gender differences in carbohydrate metabolism and carbohydrate loading. J Int Soc Sports Nutr. 2006;3(1):28-34. Published 2006 Jun 5.<\/em>
www.sciencedirect.com<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"