{"id":530,"date":"2020-10-26T17:00:18","date_gmt":"2020-10-26T16:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/per4mans.hr\/?page_id=530"},"modified":"2025-08-27T17:15:07","modified_gmt":"2025-08-27T15:15:07","slug":"rjecnik-pojmova","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/","title":{"rendered":"Rje\u010dnik pojmova"},"content":{"rendered":"\n

Beta \u0107elije <\/strong>\u2013 lu\u010de inzulin; dio su Langerhansovih oto\u010di\u0107a koji se nalaze u gu\u0161tera\u0107i <\/p>\n\n\n\n

Cisti\u010dna fibroza <\/strong>\u2013 nasljednja bolest; rezultira stvaranjem gustog i ljepljivog sekreta na svim mjestima gdje ima \u017elijezda s vanjskim izlu\u010divanjem, a to je najvi\u0161e izra\u017eeno u di\u0161nim putovima, gu\u0161tera\u010di, crijevu, \u017eu\u010dnom sustavu, reproduktivnom sustavu i znojnim \u017elijezdama. (www.plivazdravlje.hr)<\/p>\n\n\n\n

Dijabetes Insipidius<\/strong> \u2013 karakterizira ga ote\u017eano zadr\u017eavanje vode, pretjerano mokrenje te pretjerana \u017ee\u0111. Uzrokovan je nedostatkom hormona Vasopresina (AVP). Tip 1 (Kranijalni Dijabetes Insipidius) su slu\u010dajevi gdje tijelo ne proizvodi dovoljno AVP te se velike koli\u010dine teku\u0107ine gube putem velikih koli\u010dina urina. Tip 2 (Nefrogeni Dijabetes Insipidius) obuhva\u0107a normalno lu\u010denje AVP hormona, ali bubrezi ne reagiraju na njega adekvatno.  (ww.nhs.uk)<\/p>\n\n\n\n

Dugopruga\u0161ko<\/strong> \u2013 u atletskim natjecanjima dugopruga\u0161ke discipline formalno uklju\u010duju tr\u010danja na 3.000 metara i vi\u0161e. Na ovoj se web stranici taj pojam koristi primarno za treninge i natjecanja u plivanju, biciklizmu, tr\u010danju i triatlonu, a za discipline u trajanju preko dva sata (npr. polumaraton, maraton, razne biciklisti\u010dke etape, olimpijski triatloni i sl.). Tako\u0111er, taj izraz se koristi i za ‘ultra’ discipline. <\/p>\n\n\n\n

Endorfini<\/strong> \u2013 neurotransmiteri, lu\u010de se u situacijama pod stresom, kod osje\u0107aja opasnosti, boli, ali i sre\u0107e. Utje\u010du na raspolo\u017eenje; poznati kao ‘hormoni sre\u0107e’ <\/p>\n\n\n\n

Elektroliti<\/strong> \u2013 minerali tj. negativno ili pozitivno nabijeni ioni. Pozitivno nabijeni ioni tj. Kationi<\/strong>: Srebro (Ag+<\/sup>), Aluminij (Al3+<\/sup>), Barij (Ba2+<\/sup>), Berilij (Be2+<\/sup>), Kalcij (Ca2+<\/sup>), Kadmij (Cd2+<\/sup>), Kobalt (Co2+<\/sup>), Krom I, II, III (Cr2+<\/sup>, Cr3+<\/sup>, Cr6+<\/sup>), Cezij (Cs+<\/sup>), Bakar I, II, III (Cu+<\/sup>, Cu2+<\/sup>, Cu3+<\/sup>), \u017deljezo II, III (Fe2+<\/sup>, Fe3+<\/sup>), Galij (Ga3+<\/sup>), Hidrogen tj. Vodik (H+<\/sup>), Helij (He2+<\/sup>), \u017diva (Hg2+<\/sup>), Kalij (K+<\/sup>), Litij (Li+<\/sup>), Magnezij (Mg2+<\/sup>), Mangan (Mn2+<\/sup>), Natrij (Na+<\/sup>), Nikal II, III (Ni2+<\/sup>, Ni3+<\/sup>), \u017deljezo III, IV (Pb2+<\/sup>, Pb4+<\/sup>), Kositar II, IV (Sn2+<\/sup>, Sn4+<\/sup>), Stroncij (Sr2+<\/sup>), Cink (Zn2+<\/sup>), Amonij (NH4<\/sub>+<\/sup>), Hidronij (H3<\/sub>O+<\/sup>), Nitronij (NO2<\/sub>+<\/sup>), Uranil (UO2<\/sub>2+<\/sup>). Negativno nabijeni ioni tj. Anioni:<\/strong> Arsen (As3-<\/sup>), Brom, Br–<\/sup>), Klorid (Cl1-<\/sup>), Fluor (F–<\/sup>), Hidrid (H–<\/sup>), Jodid (I–<\/sup>), Azid (N–<\/sup>) Nitrit (N3–<\/sup>), Oksid (O2-<\/sup>), Peroksid (O2<\/sub>2-<\/sup>) Fosfid (P3-<\/sup>), Sulfid (S2-<\/sup>) Arsenit (AsO3<\/sub>3\u2212<\/sup>), Arsenat (AsO4<\/sub>3\u2212<\/sup>), Borat (BO3<\/sub>3\u2212<\/sup>), Hipobromit (BrO\u2212<\/sup>), Bromat (BrO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Hipoklorit (ClO\u2212<\/sup>), Klorit (ClO2<\/sub>\u2212<\/sup>), Klorat (ClO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Perklorat (ClO4<\/sub>\u2212<\/sup>), Karbonat (CO3<\/sub>2\u2212<\/sup>), Dikromat (Cr2<\/sub>O7<\/sub>2\u2212<\/sup>), Kromat (CrO4<\/sub>2\u2212<\/sup>), Hidrogen Karbonat (HCO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Hidrogen Fosfat (HPO42-<\/sup>), Hidrogen Sulfit (HSO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Hidrogen Sulfat (HSO4<\/sub>\u2212<\/sup>), Jodat (IO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Permanganat (MnO4<\/sub>\u2212<\/sup>), Nitrit (NO2<\/sub>\u2212<\/sup>), Nitrat (NO3<\/sub>\u2212<\/sup>), Hidroksid (OH\u2212<\/sup>), Fosfit (PO3<\/sub>3\u2212<\/sup>), Fosfat (PO4<\/sub>3\u2212<\/sup>), Tiousulfat (S2<\/sub>O3<\/sub>2\u2212<\/sup>), Sulfit (SO3<\/sub>2\u2212<\/sup>), Sulfat (SO4<\/sub>2\u2212<\/sup>). Ako se baziramo na PER4MANS tj. sportska postignu\u0107a, \u010detiri osnovna elektrolita koja mo\u017eemo izdvojiti jesu: Natrij, Kalcij, Kalij i Magnezij.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Ergometar<\/strong> – gr\u010d. Ergon \u2013 rad; Metron \u2013 mjerenje; sprava \/ ure\u0111aj za vje\u017ebanje opremljen potrebnom opremom za mjerenje rada (u\u010dinkovitosti) obavljenog vje\u017ebanjem (*)<\/p>\n\n\n\n

Ergometrija<\/strong> \u2013 koncentrira se na koli\u010dinu radne aktivnosti tj. fizi\u010dkog rada koje tijelo obavlja, obi\u010dno tijekom napora<\/p>\n\n\n\n

Ergospirometrija<\/strong> \u2013 dijagnosti\u010dki postupak u kojem mjerimo disanje i metabolizam plinova tijekom vje\u017ebanja na jednoj od sprava. Omogu\u0107uje prosudbu funkcija i sposobnosti kardiopulmonalnog sustava i metabolizma. Sastoji se od dvije komponente: spirometrija i ergometrija. Spirometrija (u su\u0161tini ‘mjerenje daha’) mjeri funkcionalnost plu\u0107a tj. volumen i\/ili brzinu (protok) zraka koji se mo\u017ee udahnuti i izdahnuti. Ergometrija se koncentrira na koli\u010dinu radne aktivnosti tj. fizi\u010dkog rada koje tijelo obavlja, obi\u010dno tijekom napora. (* ,**)<\/p>\n\n\n\n

Fartlek <\/strong>\u2013 naj\u010de\u0161\u0107e se upotrebljava u trka\u010dkoj terminologiji, a za intervalne treninge. Ina\u010de, dolazi formalno iz \u0161vedskog jezika (Fartlek = Brza Igra).<\/p>\n\n\n\n

Fibroza<\/strong>\u00a0– formiranje vi\u0161ka\u00a0vlaknastog\u00a0vezivnog tkiva<\/a>\u00a0u organu ili tkivu u reparativnom ili reaktivnom procesu, a mo\u017ee se javiti u mnogim tjelesnim tkivima, obi\u010dno\u00a0kao posljedica upale ili o\u0161te\u0107enja (*)<\/p>\n\n\n\n

Fosfokreatin (PCr ili Kreatin Fosfat)\u00a0<\/strong>\u2013 izvor eksplozivne energije (\u017eustri i kratkotrajni intenziteti)<\/p>\n\n\n\n

Glikoliza \u2013 <\/strong>proces razgradnje Glukoze do Piruvata. Jedna molekula Glukoze cijepanjem \u010dini dva Piruvata. Biokemijski gledano, Glukoza ima \u0161est ugljikovih atoma. Glikolizom se tih \u0161est atoma podijele na dva Piruvata. Piruvat ima tri atoma Ugljika.  <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hemodilucija \/ Hematodilucija<\/strong> – pove\u0107anje sadr\u017eaja teku\u0107ine u krvi \u0161to dovodi do ni\u017ee koncentracije crvenih krvnih zrnaca (eritrocita)<\/p>\n\n\n\n

Hidracija<\/strong> \u2013 unos teku\u0107ine u tijelo u bilo kojem obliku <\/p>\n\n\n\n

Hidrostatski pritisak \/ Hidrostati\u010dki tlak <\/strong>– odnosi se na tlak koji vr\u0161i bilo koja teku\u0107ina u zatvorenom. U kapilarama (kao zatvorenom ‘prostoru’) kada se govori o hidrostatskom pritisku, misli se na mehanizam izvla\u010denja teku\u0107ine kroz pore u intersticijski prostor, a obzirom na kretanje krvi du\u017e kapilare.<\/p>\n\n\n\n

Hiponatrijemija<\/strong> \u2013 smanjen volumen Natrija u krvi tj. krvnoj plazmi (ili pak tijelu) <\/p>\n\n\n\n

Intersticijski prostor <\/strong>\u2013 okru\u017euje stanice tkiva. Ispunjen je intersticijskom teku\u0107inom, uklju\u010duju\u0107i limfu. Ova teku\u0107ina omogu\u0107ava kretanje iona, proteina i op\u0107enito hranjivih sastojaka kroz stani\u010dnu barijeru.<\/p>\n\n\n\n

Inzulinska pumpa <\/strong>\u2013 mobilni ure\u0111aj koji opona\u0161a rad gu\u0161tera\u0107e. Veli\u010dine je manjeg mobitela te je infuzijskim setom i kanilom (plasti\u010dnom cjev\u010dicom) spojen na tijelo (mi\u0161i\u0107 => triceps, kvadriceps, abdomen, glutealni mi\u0161i\u0107). Infuzijski set je spojen sa infuzijskim spremnikom koji sadr\u017ei inzulin. Obzirom da inzulin ima ograni\u010deni vijek trajanja zbog potrebe dr\u017eanja na hladnim temperaturama, napunjeni spremnik i set se mijenjaju svaka tri dana. Na ovaj na\u010din se izbjegava i mogu\u0107nost infekcije. Inzulinska pumpa je prika\u010dena za dijabeti\u010dara 24 sata dnevno te konstantno (dakle, tijekom 24 sata) upumpava prethodno postavljene koli\u010dine inzulina. Dijabeti\u010dar u svakom trenutku mo\u017ee zaustaviti ili podesiti dodatno lu\u010denje inzulina. <\/p>\n\n\n\n

Ioni<\/strong> \u2013 atom<\/a>i ili molekule<\/a> koje su otpustile ili primile jedan ili vi\u0161e elektrona<\/a>, dobijaju\u0107i tako pozitivnu ili negativnu elektrifikaciju (*)<\/p>\n\n\n\n

Iontoforeza<\/strong> \u2013 blaga elektri\u010dna struja (impuls) <\/p>\n\n\n\n

Kognitivno<\/strong> \u2013 svjesno razmi\u0161ljaju\u0107i <\/p>\n\n\n\n

Laktat <\/strong>\u2013 (C3<\/sub>H6<\/sub>O3<\/sub>) \u2013 produkt anaerobne glikolize. U sportskoj terminologiji Laktat i Laktatna Kiselina (mlije\u010dna kiselina) \u010desto se koriste naizmjeni\u010dno. Na\u010delno se misli na isto, me\u0111utim kemijski gledano postoji malena razlika. Da bi ne\u0161to bila kiselina, moralo \/ morala bi mo\u0107i donirati Hidrogen ion (H+<\/sup>), \u0161to ‘Laktat’ ne mo\u017ee, a ‘Mlije\u010dna Kiselina’ mo\u017ee. <\/p>\n\n\n\n

Laktatni prag<\/strong> \u2013 razina u kojoj na\u0161e tijelo (mi\u0161i\u0107i) stvara previ\u0161e mlije\u010dne kiseline koju ne mo\u017ee uspje\u0161no odstraniti. Veliki je indikator razine utreniranosti, ali i drugih kvalitetnih karakteristika sporta\u0161a op\u0107enito. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi kod fitness testova u kojima se radi ergospirometrijsko testiranje sporta\u0161a. Izvrstan je indikator za trena\u017eni proces i periodizirani pristup treningu. <\/p>\n\n\n\n

Langerhanzovi oti\u010di\u0107i <\/strong>\u2013 odgovorni za endokrinu funkciju gu\u0161tera\u0107e. Dok egzokrina funkcija gu\u0161tera\u0107e uklju\u010duje stvaranje, pohranjivanje i lu\u010denje probavnih enzima, endokrina funkcija obuhva\u0107a lu\u010denje hormona: inzulin, glukagon, somatostatin i pankreatiti\u010dni polipeptid. (www.cybermed.hr)<\/p>\n\n\n\n

Latentno<\/strong> \u2013 postoje\u0107e, ali jo\u0161 nerazvijeno tj. o\u010ditovano; skriveno (Latentni Autoimuni Dijabetes) <\/p>\n\n\n\n

Lezija<\/strong> \u2013 o\u0161te\u0107enje ili nenormalna promjena u tkivu organizma, obi\u010dno uzrokovana bole\u0161\u0107u ili traumom (*) <\/p>\n\n\n\n

Makrociklus<\/strong> – u terminologiji trena\u017enog procesa predstavlja (okvirno) dulji vremenski interval kojeg \u010dini vi\u0161e manjih (mikrociklusa); naj\u010de\u0161\u0107e se radi o periodu tri \u2013 \u010detiri \u2013pet mikrociklusa<\/p>\n\n\n\n

Metaboliti <\/strong>\u2013 tvari nastale prilikom razgradnje hrane, kemikalija, lijekova ili pak vlastitog tkiva (mi\u0161i\u0107no ili masno)<\/p>\n\n\n\n

Mikrociklus<\/strong> \u2013 u terminologiji trena\u017enog procesa predstavlja manji vremenski interval koji je dio ve\u0107eg tj. duljeg (makrociklus); naj\u010de\u0161\u0107e se radi o tjedan dana<\/p>\n\n\n\n

Neurotransmiteri<\/strong> \u2013 kemijske supstance (molekule) koja se osloba\u0111a dolaskom \u017eiv\u010danog impulsa te utje\u010de na prijenos tog impulsa na neko drugo \u017eiv\u010dano vlakno, mi\u0161i\u0107no vlakno ili pak neku drugu strukturu.<\/p>\n\n\n\n

Nutrijenti<\/strong> \u2013 supstance u hrani u obliku vitamina, minerala, proteina, ugljikohidrata, masno\u0107a, vlakana i ostalih tvari neophodnih za adekvatnu prehranu<\/p>\n\n\n\n

Osmoza<\/strong> – kretanje \u010distog otapala kao \u0161to je voda kroz diferencijalno propusnu membranu od otopine koja ima ni\u017eu koncentraciju otopljene tvari do one koja ima ve\u0107u koncentraciju otopljene tvari. Membrana je nepropusna za otopljenu tvar, ali je propusna za otapalo. Brzina osmoze ovisi o koncentraciji otopljene tvari, temperaturi otopine, elektri\u010dnom naboju otopljene tvari i razlici osmotskih pritisaka koje otopine vr\u0161e. Kretanje preko membrane se nastavlja dok se koncentracije otopina ne izjedna\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Pankreatitis<\/strong> \u2013 upala gu\u0161tera\u0107e<\/p>\n\n\n\n

Pilokarpin<\/strong> \u2013 kemikalija koja poti\u010de znojenje <\/p>\n\n\n\n

Pilokarpinska Iontoforeza<\/strong> \u2013 metoda kojom se ispituje koli\u010dina Klorida (Natrij-Klorida) u znoju. Na taj na\u010din osoba mo\u017ee zaklju\u010diti koliko gubi Natrija u jednoj litri znoja. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi kod cisti\u010dne fibroze obzirom na njeno posljedi\u010dno lu\u010denje ekstremnih koli\u010dina elektrolita u znoju. <\/p>\n\n\n\n

Piruvat \u2013 <\/strong>(C3<\/sub>H4<\/sub>O3<\/sub>) – molekula koja je uklju\u010dena u brojne biokemijske procese. <\/p>\n\n\n\n

RDA (Recommended Daily Allowance)<\/strong> \u2013 preporu\u010dene koli\u010dine unosa esencijalnih hranjivih tvari koje, na temelju odre\u0111enih znanstvenih saznanja, Povjerenstvo za hranu i prehranu ocjenjuje kao odgovaraju\u0107e za zadovoljavanje dnevnih potreba zdravih osoba. (www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK234926\/<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

Rehidracija<\/strong> \u2013 unos teku\u0107ine s ciljem nadoknade uslijed njenog gubljenja <\/p>\n\n\n\n

Sensorineuralni<\/strong> \u2013 uzrokovan Lezijom ili bole\u0161\u0107u unutarnjeg uha ili slu\u0161nog \u017eivca <\/p>\n\n\n\n

Spirometrija<\/strong> \u2013 mjeri funkcionalnost plu\u0107a tj. volumen i\/ili brzinu (protok) zraka koji se mo\u017ee udahnuti i izdahnuti. <\/p>\n\n\n\n

Tapering<\/strong> \u2013 izraz op\u0107eprihva\u0107en u svijetu sporta, a preuzet iz engleskog jezika. Odnosi se na smanjenje treninga uo\u010di natjecanja. Na ovaj na\u010din natjecatelj se pasivno i manje aktivno priprema za va\u017ean dan. Naj\u010de\u0161\u0107e se za dugopruga\u0161ke discipline to radi u samom tjednu natjecanja (pod uvjetom da je natjecanje tijekom vikenda). <\/p>\n\n\n\n

Tempo Trening<\/strong> \u2013 uklju\u010duje zadani tempo koji se odra\u0111uje na treningu. Cilja se naj\u010de\u0161\u0107e na tempo koji je blizu na\u0161eg laktatnog praga, a sa ciljem da se taj prag s vremenom povisi. Okvirno, radi se o 80 \u2013 90 % na\u0161eg maksimalnog pulsa. <\/p>\n\n\n\n

Trail Tr\u010danje<\/strong> \u2013 tr\u010danje po stazama koje nisu asfaltirane \/ betonirane. Iako izraz formalno potje\u010de iz engleskog jezika, op\u0107eprihva\u0107en je u sportovima koji uklju\u010duju bilo kakve aktivnosti u prirodi. <\/p>\n\n\n\n

Vazodilatacija<\/strong> – \u0161irenje krvnih \u017eila, uzrokuju\u0107i poja\u010dani protok krvi u dijelovima tijela. Vazodilatacija javlja se kao odgovor na vru\u0107e vremenske uvjete i pove\u0107ava gubitak topline iz tijela.<\/p>\n\n\n\n

Vazokonstrikcija <\/strong>– su\u017eenje krvnih \u017eila, \u0161to uzrokuje smanjeni protok krvi u dijelovima tijela. Vazokonstrikcija pod ko\u017eom javlja se kao odgovor na hladno\u0107u i smanjuje gubitak topline iz tijela.<\/p>\n\n\n\n

Vazopresin \/ Vasopresin <\/strong>\u2013 kratica AVP; antidiuretski hormon koji regulira zadr\u017eavanje vode u tijelu <\/p>\n\n\n\n

VO2<\/sub>max <\/strong>– maksimalni volumen kisika kojeg efikasno mo\u017eemo koristiti kod aerobnog tj. anaerobnog optere\u0107enja<\/p>\n\n\n\n

VO2<\/sub>Peak <\/strong>– maksimalni volumen kisika postignut prilikom aerobnog tj. anaerobnog optere\u0107enja; naj\u010de\u0161\u0107e se evidentira prilikom mjerenja razine utreniranosti kod sporta\u0161a i nesporta\u0161a<\/p>\n\n\n\n

Ultra Discipline <\/strong>\u2013 dugopruga\u0161ke; kada je tr\u010danje u pitanju, sve iznad duljine Maratona (42,2 km) smatra se ‘ultra’ duljinom. Kod Biciklizma to je sve iznad 100 milja (165 km). <\/p>\n\n\n\n

Wmax <\/strong>– u sportskoj terminologiji misli se na maksimalnu snagu (mjerljivu u Vatima; W = Watt) koja se mo\u017ee posti\u0107i u odre\u0111enom trenutku. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Neki od Izvora: 
* www.wikipedia.org
**www.usfhealthonline.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Beta \u0107elije \u2013 lu\u010de inzulin; dio su Langerhansovih oto\u010di\u0107a koji se nalaze u gu\u0161tera\u0107i  Cisti\u010dna fibroza \u2013 nasljednja bolest; rezultira stvaranjem gustog i ljepljivog sekreta na svim mjestima gdje ima \u017elijezda s vanjskim izlu\u010divanjem, a to je najvi\u0161e izra\u017eeno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":"","footnotes":""},"class_list":["post-530","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\nRje\u010dnik pojmova - per4mans.hr<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Rje\u010dnik pojmova - per4mans.hr\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Beta \u0107elije \u2013 lu\u010de inzulin; dio su Langerhansovih oto\u010di\u0107a koji se nalaze u gu\u0161tera\u0107i  Cisti\u010dna fibroza \u2013 nasljednja bolest; rezultira stvaranjem gustog i ljepljivog sekreta na svim mjestima gdje ima \u017elijezda s vanjskim izlu\u010divanjem, a to je najvi\u0161e izra\u017eeno […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"per4mans.hr\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-08-27T15:15:07+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\">\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\">\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\">\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 minuta\">\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/per4mans.hr\/hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/per4mans.hr\/hr\/\",\"name\":\"per4mans.hr\",\"description\":\"Luka Kon\\u010durat\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"http:\/\/per4mans.hr\/hr\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/\",\"name\":\"Rje\\u010dnik pojmova - per4mans.hr\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/per4mans.hr\/hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-10-26T16:00:18+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-27T15:15:07+00:00\",\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/rjecnik-pojmova\/\"]}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=530"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1396,"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/530\/revisions\/1396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/per4mans.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}