Ljudsko tijelo je, ako ne postoji neki medicinski hendikep, zapravo jedan savr\u0161eni mehanizam. Ukoliko treniramo uvijek u isto vrijeme, tijelo \u0107e to unaprijed znati. Stoga nije na odmet imati rutinu tj. zapo\u010dinjati trening u isto vrijeme. Tada \u0107e tip treninga (intenzitet i duljina trajanja) najvi\u0161e utjecati na razinu glukoze u krvi, a metaboli\u010dke funkcije \u0107e ipak ne\u0161to manje raditi pomutnju.<\/p>\n\n\n\n
Kod inzulinskih pumpi postoji jedna zgodna funkcija koja se zove ‘temporary basal’, a kojom mo\u017eemo smanjiti ili pove\u0107ati bazalnu dozu kroz vremensko razdoblje. Tako npr. ako znamo da kre\u0107emo u aerobni trening za 30 \u2013 45 – 60 minuta, ve\u0107 sada ga mo\u017eemo podesiti na manju dozu. Tako \u0107e nam u krvi biti manje inzulina kada startamo sa treningom, a do samog po\u010detka glukoza ne\u0107e naglo porasti. Prije samog starta opet mo\u017eemo provjeriti razinu glukoze te podesiti bolus tijekom treninga.<\/p>\n\n\n\n Ja obi\u010dno napravim tako da 30 minuta prije starta podesim bazalnu dozu na 40 % od normalne. Ovako si ciljano dajem ne\u0161to manje inzulina za po\u010detak aktivnosti i ne dozvoljavam da glukoza oti\u0111e previsoko. Prije samog starta, kod treninga tr\u010danja pode\u0161avam ‘temporary basal’ naj\u010de\u0161\u0107e na 20 %, neovisno o razdoblju tijekom dana. Kod bicikle je to kod mene ne\u0161to druk\u010dije i tamo stavljam ‘temporary basal’ na 30 \u2013 35 % jer se tijekom bicikliranja ipak ne\u0161to manje tro\u0161e ugljikohidrati i ne\u0161to manje do\u017eivljavam pad glukoze u krvi. Kod treninga s utezima (\u0161to radim kod ku\u0107e) imam mnogo manje potrebe smanjivati bazalnu dozu jer je takav trening kod mene isprepleten sa dosta pauze. Suvi\u0161no tj. nepotrebno uzimanje ugljikohidrata povrh simboli\u010dnog namje\u0161tanja ‘temporary basal’ naj\u010de\u0161\u0107e nije potrebno.<\/p>\n\n\n\n Neovisno o strategiji, kraj sebe uvijek imam brze ugljikohidrate poput meda ili energetskih plo\u010dica koje samostalno radim. Rijetko kada pribjegavam kupnji komercijalnih energetskih ili proteinskih plo\u010dica. To je kod mene nastalo iz \u010distih financijskih razloga. Nije ni \u010dudno jer moje duga\u010dko vikend tr\u010danje obi\u010dno traje i preko 4 \u2013 5 sati, a \u0161to bi zna\u010dilo zna\u010di puno komercijalnih proizvoda koji su vrlo skupi, ali su i realno manje zdravi jer ih naj\u010de\u0161\u0107e krcaju aditivima. Dakle, izradom svojih vlastitih energetskih plo\u010dica dobivam vi\u0161estruko pozitivan efekt \u2013 znam \u0161to uzimam i iz kojih izvora.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Tijekom treninga<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Osim opcije sa ‘temporary basalom’, neovisno o vrsti treninga, potrebno je kraj sebe imati neke ugljikohidrate. Ukoliko razina glukoze ide prenisko, to \u0107emo sigurno osjetiti i nema nam druge nego posegnuti za nekom koli\u010dinom. Dakako, kod inzulinske pumpe mo\u017eemo i u potpunosti stopirati doziranje. Me\u0111utim, onaj dio inzulina koji je ve\u0107 u nama ipak \u0107e i dalje smanjivati glukozu. Upravo zbog ovih stvari senzori za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi odli\u010dno su pomagalo za dijabeti\u010dare sporta\u0161e. Potencijalno niske ili visoke razine mo\u017eemo unaprijed predvidjeti te na vrijeme adekvatno reagirati.<\/p>\n\n\n\n Neovisno o duljini trajanja treninga, nu\u017eno je znati u \u0161to se \u010dovjek upu\u0161ta i dobro se pripremiti za nadolaze\u0107i napor. Nerijetko mi se de\u0161ava da u hidracijskom prsluku imam jako puno kalorija i ugljikohidrata koje ve\u0107inom ni blizu ne konzumiram. Opet, sa druge strane, to vidim kao puno bolju opciju nego da se na\u0111em u nekoj \u0161umi, usred ni\u010dega, po mraku, daleko od ceste i bilo kakvog svjetla, sa opasno niskom glukozom u krvi, a bez ikakve hrane u ruksaku.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, kada se konzumiraju ugljikohidrati tijekom treninga, potrebno je uzeti u obzir njihovu konzumiranu koli\u010dinu, njihovu brzinu reakcije, te blizinu okon\u010danja treninga. Za\u0161to? Zato jer ako uzmemo npr. 40 g ugljikohidrata deset minuta prije zavr\u0161etka treninga ti \u0107e nam ugljikohidrati po\u010deti reagirati vjerojatno tek kada zavr\u0161imo. Dakle, takvo ne\u0161to bi bila dvostruka pogre\u0161ka jer nam nije pomoglo za vrijeme trajanja treninga, a dodatno bi nam moglo zakomplicirati situaciju nakon zavr\u0161etka. Pogotovo tijekom aktivnosti, bitno je da dijabeti\u010dar sporta\u0161 umije procijeniti koliko mu odre\u0111enog izvora ugljikohidrata treba.<\/p>\n\n\n\n Nakon treninga<\/strong> Nakon mnogo godina jo\u0161 uvijek mi se zna desiti veliki uzlet glukoze, no obi\u010dno su razlog neiskori\u0161teni ugljikohidrati konzumirani tijekom treninga. Obzirom da nisu utro\u0161eni do kraja, nastavljaju dizati razinu glukoze u krvi. Me\u0111utim, takva situacija se mo\u017ee iskoristiti za dobrobit punjenja glikogenskih rezervi. Kada dajemo bolus inzulina odmah nakon treninga, sav taj vi\u0161ak ugljikohidrata (metaboli\u010dki gledano) trebao bi i\u0107i prema mi\u0161i\u0107ima te biti pohranjen kao glikogen. U takvim situacijama potrebno je sa\u010duvati koncentraciju i smirenost. Nema smisla biti nervozan ukoliko vidimo da glukoza raste ne\u0161to o\u0161trije. I taj dio \u0107e stati; glukozu \u0107emo postupno smanjiti i stvar \u0107e do\u0107i na svoje.<\/p>\n\n\n\n Na koje stvari moramo najvi\u0161e obratiti pa\u017enju?<\/strong> Tako\u0111er, dosta se nepotrebno prekora\u010duju doze ugljikohidrata koje nam zapravo trebaju. Naravno da nismo svi isti i da nekima za isti napor tijelo tra\u017ei ne\u0161to ve\u0107e doze. No, ponekad nam zaista treba jako malo energije, a toga nismo ni svjesni dok ne poku\u0161amo isprovocirati vlastito tijelo. Neprestano nas upozoravaju da pazimo na niske razine glukoze u krvi te da uza sebe uvijek imamo brze ugljikohidrate. Za svaki slu\u010daj imati uz sebe takvo ne\u0161to pozdravljam; me\u0111utim, misliti na hipoglikemije nije uop\u0107e zabavno i ponekad se uzalud znamo usredoto\u010diti isklju\u010divo na takvo razmi\u0161ljanje. To ne samo da nas ograni\u010dava, ve\u0107 mo\u017ee doprinijeti bojazni od prou\u010davanja vlastitog tijela i istra\u017eivanja koliko je ono zapravo sposobno \u017eivjeti bez hipoglikemijskih i hiperglikemijskih epizoda. Nemojmo se bojati istra\u017eivati potencijale vlastitog tijela, neovisno o tome imalo ono dijabetes ili ne. Bilo kakva bojazan tjera nas da oko sebe postavljamo ograde koje ni sami ne mo\u017eemo sru\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n Slika br. 1: Faktori koji imaju utjecaj na kretanje glukoze u krvi kod dijabeti\u010dara sporta\u0161a<\/em><\/p>\n\n\n\n Da li trening ima utjecaj na glukozu u krvi nakon \u0161to smo se ohladili?<\/strong> Ono \u0161to se zapravo de\u0161ava jest da se tijelo dvofazno oporavlja tj. u dvije faze. U te dvije faze, logi\u010dkim metaboli\u010dkim procesima oporavka, mi\u0161i\u0107i nam zahtijevaju ne\u0161to ve\u0107e koli\u010dine ugljikohidrata za kompletnu rekuperaciju. Dakle, moramo ipak razjasniti pojmove i upotrebljavati adekvatnu terminologiju\u2026.ovdje se ne radi o tome da trening uzrokuje hipoglikemiju u poodmakloj fazi nakon zavr\u0161etka, ve\u0107 se radi o pove\u0107anoj potrebi za ugljikohidratima, a sa ciljem kompletnog oporavka. Ta koli\u010dina dodatnih ugljikohidrata koja nam eventualno treba i nije toliko velika, a tajming kada ovaj fenomen nastupa se zapravo i mo\u017ee predvidjeti.<\/p>\n\n\n\n Konkretno kod mene, to je razdoblje okvirno 4 \u2013 7 sati te 11 sati nakon zavr\u0161etka treninga. To su moje dvije faze. Ukoliko pak radim veoma iscrpan trening koji traje nekoliko sati, a u kojem sagorim i preko 3.000 \u2013 3.500 kcal, ova druga faza kod mene se obi\u010dno javlja 21 \u2013 24 sata nakon prestanka. Tada moram biti veoma oprezan jer se nerijetko de\u0161ava da upravo 21 \u2013 24 sata nakon zavr\u0161etka kre\u0107em u slijede\u0107i trening. Svjestan potencijalno niske glukoze, to sprje\u010davam sa dodatno smanjenom bazalnom dozom ili pak nekom manjom koli\u010dinom ugljikohidrata. Jo\u0161 jednom napominjem \u2013 ne radi se o velikoj koli\u010dini ugljikohidrata koja je potrebna, ali se na\u010delno radi o intervenciji koja jednostavno mora postojati da li u obliku smanjene koli\u010dine inzulina ili pak simboli\u010dne koli\u010dine ugljikohidrata.<\/p>\n\n\n\n Poznavanje koli\u010dina ugljikohidrata i glikemijskog indeksa hrane koje uzimamo<\/strong> Metabolizam pamti \u0161to radimo\u2026i pona\u0161a se tako<\/strong> Ukoliko nam je svaki tjedan druk\u010diji dnevni raspored, ne\u0161to se te\u017ee snalazimo u pronalasku idealnog rje\u0161enja. Me\u0111utim, imajmo na umu da \u0107emo idealan na\u010din te\u0161ko prona\u0107i. Ono \u0161to mo\u017eemo jeste da maksimalno upoznamo karakteristike svojeg tijela te da adekvatno pristupimo naporima postavljenog treninga iz dana u dan. Poznavanjem karakteristika namirnica koje nam odgovaraju prije, tijekom i nakon treninga, ba\u0161 kao i prou\u010davanjem reakcija vlastitog tijela u iznimnim naporima, uspijevamo kvalitetno i pravovremeno reagirati na trendove glukoze u krvi. Budimo maksimalno pripremljeni u svakom trenutku; imajmo dovoljne koli\u010dine inzulina i dovoljne koli\u010dine (prave) hrane za svaku situaciju i puno lak\u0161e \u0107emo kontrolirati krajnji ishod.<\/p>\n\n\n\n U nastavku dajem primjer mojeg postupanja sa bazalnim dozama, eventualnim unosom ugljikohidrata te eventualnim korekcijskim bolusima inzulina oko sportskih aktivnosti kojima se bavim na dnevnoj razini.<\/p>\n\n\n\n Slika br. 2 \u2013 Postupanje s bazalnim dozama i kretanje trenda glukoze tijekom treninga tr\u010danja od 2 h 30 min<\/em><\/p>\n\n\n\n Prije samog starta treninga uvijek je potrebno pratiti trendove glukoze. Bilo bi odli\u010dno ako se trend mo\u017ee predvidjeti i prije po\u010detka tj. da li \u010dak i potencijalni odlazak na trening (putovanje, obavljanje ne\u0161to usput) mo\u017ee imati izravan utjecaj na kretanje glukoze. Kod mene vrlo dobro funkcionira opcija gdje 30 \u2013 40 minuta prije starta treninga podesim bazalnu dozu na 30 \u2013 40 % od normalne. To ima dvostruki efekt: glukoza u krvi \u0107e prije samog starta po\u010deti blago rasti i samim time pripremiti tijelo na potencijalan nagli pad glukoze koji se obi\u010dno de\u0161ava u prvih 30 minuta mojeg treninga. Tako\u0111er, unutar tih prvih 30 \u2013 45 minuta treninga u krvi \u0107e biti ne\u0161to manje fluktuiraju\u0107eg inzulina koji \u0107e tako\u0111er ubla\u017eiti potencijalno nagli pad.<\/p>\n\n\n\n Prije starta treninga tr\u010danja pode\u0161avam bazalnu dozu na 20 % od normalne na duljinu od 90 minuta. To radim zato jer su moja tr\u010danja obi\u010dno dulja od 120 minuta. Ukoliko je trening kra\u0107i, ovaj dio se dakako mo\u017ee podesiti. Kod biciklizma postavljam bazalnu dozu na 35 \u2013 40 %, a ovisno o tipu treninga. Ukoliko \u0107u raditi valoviti teren ili pak duga\u010dke uzbrdice, bazalnu dozu pode\u0161avam na manje od 30 %. Sve ovisi dakle o tipu treninga; zbog toga je vrlo bitno da je osoba svjesna koji su zadaci treninga i \u0161to se zapravo \u017eeli posti\u0107i. Na taj na\u010din mnogo lak\u0161e se odnosimo prema trendovima glukoze koji su rijetko kada ravnomjerni.<\/p>\n\n\n\n Slika br. 3 \u2013 Trajanje treninga i eventualno konzumiranje ugljikohidrata<\/em><\/p>\n\n\n\n Tijekom treninga konzumiram ugljikohidrate po potrebi. Ponekad \u010dak ni dvosatno tr\u010danje ne zahtijeva nikakve posebne intervencije. Ipak, uz sebe imam bo\u010dicu meda i doma\u0107e energetske plo\u010dice koje imaju 30 g ugljikohidrata na 50 g mase. Valovito tr\u010danje tra\u017eiti \u0107e redovito promjene tempa tj. pulsa, a \u0161to mo\u017ee uzrokovati nagli pad glukoze. Ipak, primjetno je da se tijelo mo\u017ee naviknuti \u010dak i na takve napore. Vrlo je bitno, dakle, da se trendovi kretanja glukoze redovito prate. Ponekad nas osje\u0107aj mo\u017ee i zavarati te je eventualno uzimanje ugljikohidrata najbolje prethodno potvrditi pra\u0107enjem trendova.<\/p>\n\n\n\n Slika br. 4 \u2013 Priprema za zavr\u0161etak treninga stopiranjem opcije ‘temporary basal’<\/em> tridesetak minuta prije okon\u010danja treninga<\/em><\/p>\n\n\n\n Neposredno prije zavr\u0161etka treninga (oko 30 minuta) prekinem ‘temporary basal’ tj. stavim isporuku inzulina na normalnu. Meni to jako odgovara jer time sprje\u010davam nagli rast glukoze u krvi odmah nakon treninga. Dodu\u0161e, ovdje tako\u0111er treba biti oprezan kako potencijalno pu\u0161tanje normalne isporuke ne bi dodatno snizilo glukozu ispod \u017eeljene granice prije samog zavr\u0161etka. Dijabeti\u010dar sporta\u0161 znati \u0107e otprilike koji je napor pred njim u posljednjoj fazi treninga. Opet \u0107u napomenuti => moje se tijelo ve\u0107 naviknulo na ovu metodu, a potencijalna iznena\u0111enja dolaze iz eventualnih tehni\u010dkih problema (otka\u010dila se pumpa bez da sam primijetio, inzulin je donekle pri kraju tj. djelomi\u010dno je hlapljiv i sl.).<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"http:\/\/per4mans.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/1-temporary-basal-scaled.jpg\")
<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n
Osobno sam dugo odbijao treninge sa inzulinskom pumpom jer mi je jednostavno smetala. No, uvo\u0111enjem inovativnih rje\u0161enja raznih vrsta (pojas za hidraciju, hidracijski prsluk, ruksak za biciklizam) na dugopruga\u0161kim treninzima naviknuo sam ju nositi. Bez inzulinske pumpe treniram obi\u010dno kada radim dionice i tempo treninge na stazi te kru\u017ena tr\u010danja po cesti (do tri sata) gdje redovito mogu imati uvid u stanje i intervenirati po potrebi. Kod kru\u017enih treninga je dosta jednostavno kontrolirati situaciju jer ima\u0161 opciju kontrole svaki puta kada napravi\u0161 taj neki ‘krug’. No\u0161enje inzulinske pumpe se ne preporu\u010da kod kontaktnih sportova iz o\u010ditih razloga.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Djelomi\u010dno pode\u0161ena bazalna doza tijekom treninga vrlo je bitna za razdoblje nakon jer \u0107e taj inzulin sprije\u010diti ogromni i veoma nagli porast koji je dio normalnog fiziolo\u0161kog stanja kod zavr\u0161etka. Naime, kada prestanemo trenirati, na\u0161e tijelo to jo\u0161 uvijek ne zna te se i dalje osloba\u0111a energija, a samim time i pove\u0107ava razina glukoze u krvi. Upravo zbog toga period odmah nakon treninga velika je enigma kod ve\u0107ine dijabeti\u010dara sporta\u0161a. Nagli porast ne preporu\u010da se tretirati naglo velikim dozama jer postoji mogu\u0107nost predoziranja i prevelikog pada glukoze.<\/p>\n\n\n\n
Zasigurno najvi\u0161e treba misliti na reakciju ugljikohidrata koje konzumiramo oko aktivnosti. Ako pribjegavamo jednostavnim ugljikohidratima, njihova reakcija \u0107e biti brza i relativno kratkotrajna, \u0161to osobi koja ima dijabetes u na\u010delu odgovara. Ugljikohidrati \u0107e se iskoristiti tijekom treninga; jedino treba ipak imati u vidu da koli\u010dina bude adekvatna za nadolaze\u0107i napor. Uzimanje brzih ugljikohidrata u pravilu munjevito podi\u017ee razinu glukoze u krvi i samim time ekspresno doprinosi energiji; ipak, na samoj osobi je da bude upoznata koliko joj zapravo takve energije treba i u koje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n
Naravno. Mnogima je poznato da nekoliko sati nakon treninga, pa kod nekih \u010dak i do 48 sati post-festum, osje\u0107aju potrebu za ne\u0161to ve\u0107om koli\u010dinom ugljikohidrata. Ono \u0161to dijabeti\u010dar iskusi jesu donekle sni\u017eene razine glukoze u krvi koje znaju prerasti u blagu hipoglikemiju. Zbog tog razloga sporta\u0161 dijabeti\u010dar pogre\u0161kom ostaje pod negativnim dojmom te hipoglikemije.<\/p>\n\n\n\n
Ne mo\u017ee se dovoljno naglasiti va\u017enost poznavanja nutritivnog sastava namirnica koje koristimo, a osobito glikemijskog indeksa. Krucijalno je da se upoznamo sa specifikacijama svih proizvoda koje koristimo tijekom treninga, kao i kompletnom listom nutrijenata na deklaraciji. Ako smo sigurni da smo sve konzumirano potro\u0161ili prije zavr\u0161etka treninga, ostaje nam ‘samo’ taj fenomen rasta glukoze nakon zavr\u0161etka treninga.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira kako se pona\u0161ali prema svojem tijelu, koliko god ga testirali i poku\u0161avali ponekad isprovocirati, imajmo na umu da je tijelo jedan savr\u0161eni mehanizam. Ono radi kako smo ga nau\u010dili. Kod nekih je efekt pove\u0107anja glukoze nakon treninga ipak ne\u0161to manje nagao i nemaju velikih problema. To nastaje naj\u010de\u0161\u0107e kada je tijelo naviknulo na identi\u010dnu koli\u010dinu napora sa sli\u010dnom duljinom trajanja te u isto doba dana. Bilo bi sjajno na taj na\u010din postaviti dnevni bioritam, ali rijetkima to uspijeva.<\/p>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n